“Sai Jovem Comprometido iha Pilares Ha’at: Rona, Hilin, Tuir no Hala’o”

“Sai Jovem Comprometido iha Pilares Ha’at:

Rona, Hilin, Tuir no Hala’o

Fr. Queulay Gomes Soares

Introdução

Wainhira ita koalia konaba juventude ita precisa hatene uluk processo moris nudar jovem ida. Juventude sira ohin loron diferente ho juventude sira iha ita nia inan-aman no avó sira nia tempo. No mundo ida ne’e hala’o mundansa lais tebes buat barak nebé existe nafatin iha mos buat barak nebé la existe tan ona.  Mundo ohin loron identico ho mundo tecnologia buat hotu digital deit. Juventude sira ohin loron mais moderno liu wainhira ita kompara ho tempo uluk. Hanesan liafuan nebé hateten : “Os jovens se tornem “grandes construtores da cultura da vida e da paz e os protagonistas de um mundo novo”. Ho mundansa hirak ne’e halo juventude nia moris mos lao tuir ritmo mundo nian. Haktuir  organização nações unidas nian, O termo “Juventude” origem husi  latim “Juventus”  atu refere deit ba idade juventude nian nebé hahu husi tinan 10 to’o 23, ho idade ida hanesan ne’e bele dehan categoria idade produtiva iha área hotu-hotu hanesan iha parte ciência no tecnologia. Wainhira to’o ona idade juventude nian, momento ne’e mak hahu halo decisão ba nia moris hodi projeta ba futuro hodi moris tuir. Perante situação ne’e halo sira nia moris progresso lais tebes iha mundo moderno, ne’e duni ohin loron juventude barak hakarak atu moris ne’e livremente buat hotu tuir sira nia hakarak deit, ho ida ne’e mak juventude barak hasoru problema iha sira nia moris. Exemplo concreto ne’ebe ita hare mak hanesan: juventude mane no feto ho menor idade forma ona família, feto barak halo aborto, mane barak mos envolve an iha droga, violência, iha crime organizado sira no seluk seluk tan. Ho desafios sira ne’ebe temi iha leten ne’e mak lori ita atu tau matan ka fo ateção ao mesmo tempo sai precupação creda no nação nian.tamba ne’e ita sei ba hanoin hamutuk ho pontos balun ne’ebe prepara ona atu ita encorage ita nia juventudenia moris. Iha ita nação timor leste no igreja ohin loron liu husi uma kreda universal fo atensão makas ba juventude nia moris atu bele lao tuir dalan ne’ebe los no diak. Hanesan tema ne’ebe ha’u prepara mak  “sai jovem comprometido iha pilares ha’at: Rona, hilin, tuir no hala’o

Ne’e mak sai pontos ha’at ne’ebe lori ita atu partilha hamutuk iha moris juventude nian.

Conteudo.

  1. Escuta/rona:

Literalmente liafuan “escuta”deriva husi lian latim “ascultare”, katak escuta, ouvir; iha lian tetum dehan rona. Nia nu’udar parte integrante iha sistema sensorial ita ema nian, ne’ebe iha função atu capta lian ruma, capta buat ruma husi diálogo, comunicação ho ema seluk nst.

Nune’e, rona ne’e nu’udar capacidade ida nebe ema hotu-hotu iha imagina, moris iha comunidade ida, maibe la iha capacidade atu rona malu, ikus mai sei la entende malu no moris comuntáriasai sei la iha folin. Liu husi atitude rona mak ema bele compreende malu. Tamba ne’e, rona eh escuta mak hahalok ida nebe precede ação ema nian. Katak ação humana ka buat ne’ebe ita pratica ne’e nu’udar produto ou realização husi ação rona. Iha mundo ida ohin loron nu’udar foin sa’e ka juventude precisa apreende atu rona barak liu doque koalia barak. Tamba ita koalia barak maibe la fo valor ba ema nia moris ka ema la compreende saida mak ita hato’o ba sira ne’e mos hanesan deit, diak liu mak rona mak barak nune’e wainhira koalia mos diak no ema compreende. Nune’e filosofo grécia epictetus hateten nune’e: “temos dois ouvidos e uma boca para que possamos ouvir o dobro do que falar”. Juventude precisa rona barak, ne’e mak papel  ida ne’ebe importante liu iha moris juventude. Basa ema ne’ebe rona barak nia hatene lori nia moris ne’e tuir dalan los, no tuir nia mehi ne’ebe nia iha atu to’o ba. Hahalok ida ne’e mak  nudar juventude precisa kuda iha ita nia  moris iha mundo ohin loron. Maibe ita halo pergunta dehan: “Tamba sa juventude barak mak sempre hasoru problema tanto feto no mane”?.  Hanesan ita hotu hatene juventude mane barak mak oras ne’e envolve an iha droga, violencia, crime organizado nst, no juventude feto barak mos moris iha vida prostituição, no barak mos halo aborto nst. Tamba ne’e atu hahalok sira ne’e labele acontese iha juventudeida nia moris dalan mak ne’e precisa rona buat diak, rona ema nia conselho, rona ina-aman sira no rona mos Maromak nia futar liafuan hodi bele transforma juventude ida nia moris. Hafoin juventude sira buka moris tuir liamenon ne’ebe St. Jp II wainhira mai visita ita nia rai dehan: “joven sira tenki sai masin no naroman ba mundo”(cfr Mt. 5:13-14). Iha sorin seluk nia haktuir tenik “ joven keta tauk sai santo”.ho liafuan ne’e fo hikas roman foun no coragem ba juventude atu sai duni masin no roman iha tempo ohin loron, tan ne’e mai ita buka  rona buat ne’ebe diak atu bele sai juventude ne’ebe diak iha ita nia nação no igreja.

  • Escolha/ hili

Hanesan juventude ida nebé moris iha era tecnologia, tenki hatene hili buat diak ba nia moris. Basa juventude ida nebé moris iha tempo digitalização nian, ikus mai juventude barak mos escolha buat hotu-hotu nebé nia hakarak liu husi dalan oioin deit, lakohi hein kleur ka buat nebé fácil deit. Nune’e iha expressão popular português ida nebé hateten: “quem tudo quer tudo perde”. Se mak hakarak buat hotu, sei lakon buat hotu. Tamba ne’e nudar juventude maski ita iha desejo oin-oin iha ita nia moris, maibe ita precisa rona didiak hodi nune’e ita bele escolha ida deit, hodi fo duni ksolok rohan laek ba ita nia moris, tan ne’e ita tenki focus ba ida nebé sai the best one ka prioridade ba ita nia moris. Hanesan earl Nightingale dehan katak “ Pessoa que tiveram sucesso porque sabem para onde estão indo”. Katakema sira nebé mak hetan suceso ba sira nia moris tan sira hatene dalan nebé mak atinge sira nia objetivo hodi sai ema nebé sucesso. Ida ne’e klaru tebes mai ita katak wainhira ita escolha hodi focus ba ida deit sei fo duni valor no ksolok ba ita nia moris no ba ita nia futuro tan ita hatene rona no escolha dalan ida nebé ita liu atu atingue finalidade.

  • Seguir/tuir

Nu’udar juventude nebé moris iha era digitalização ne’e, ita mos precisa seguir ka tuir buat nebé bele fó valor ba ita nia moris no ba ita nia futuro no labele tuir buat nebé la fo valor ba ita nia moris ka ita nia futuro. Juventude ida nebé hatene rona, hili no tuir buat nebé diak, ne’e hatudu katak nia tuir dalan nebé fó duni valor iha ba nia moris iha futuro. Iha mundo moderno juventude barak lahatene ona rona no escolha buat nebé diak ba nia moris, maibe juventude barak rona, escolha no tuir buat nebé la valor ba nia moris mak barak liu duque buat nebé iha valor. Tamba ne’e juventude mane no feto barak mak envolve an iha droga, prostituição, halo aborto nst. Hahalok at sira ne’e hotu acontece tan sira rona, escolha no tuir hahalok nakukun nian mak domina liu sira, duque naroman, no hanoin katak hahalok ne’e furak liu no fo ksolok ba sira. Maibe buka nafatin atu tuir buat nebé fó duni valor ba ita nia moris atu bele desenvolve ho diak.

Pratica/realiza

Juventude ida nebé diak, wainhira nia hatene rona, hili no tuir buat nebé iha valor, ikus mai, nia hatene pratica hahalok nebé diak no furak hodi fó ksolok ba nia an, ba nia família, ba nação no ba igreja. Hanesan matenek nain Elbert Hubbard,dehan:o mundo está se movendo tão rápido agora. Quando alguém diz que algo não pode ser feito, ele foi interrompido por alguém que foi capaz de faz-ló. Ne’e duni, mai ita pratica buat nebé ita koalia iha ita nia moris liuliu iha mundo contemporânea ema aprecia buat nebé real ka koncreto la’os abstrato de’it no sentido la’os koalia mak barak maibe precisa pratica mak barak. Se ida ne’e acontece duni, tamba juventude ida nebé hatene halo decisão ba nia moris rasik nune’e mak nia pratica mos hahalok mesak furak no ksolok nian deit. Wainhira juventude ida consegue rona ho diak, hili ho diak, tuir buat nebé diak, ikus mai nia pratica mos buat nebé diak no fó valor ba ita nia moris, ida ne’e hatudu katak ita hadomi moris ne’e no respeita duni moris ne’e, basa moris mak presente furak no murak nebé Maromak haraik mai ita gratuitamente, nune’e ita mos precisa duni rona, tuir no pratica buat nebé diak hodi nune’e ita hadomi duni moris ne’e no hadomi duni Na’i Maromak neb’e fó moris ne’e mai ita.

Conclusão.

Juventude precisa rona (escutar),hili (escolher) no halo tuir (praticar). Nune’e juventude nia moris sai duni naroman ohin ba nafatin iha ita nia nação no igreja timor leste. Basa juventude mak sai papel importante iha tempo agora, atu bele tane no assegura rai doben timor-leste iha futuro. Tamba ne’e to’o ona tempo atu juventude sira tenki sai na’in (protagonista) hodi harí, haburas no hametin democracia iha timor leste, nune’e hatudu ba mundo katak jovem timor oan mos bele atu desenvolve nia rain. Tamba ne’e juventude sira, hatene ona oinsa atu foti decisão ba nia moris no ba nia rai rasik.iha expressão ida idêntico ho h4significa: “hanoin, hatene, hakarak no hadomi”. Tan ne’e juventude ida precisa hanoin didiak saida mak nia rona, buka atu hatene buat nebe mak nia hili ou hili buat ne’ebe mak nia hatene, tuir buat nebe mak nia hakarak, nune’e ikus mai hadomi buat nebe nia pratica, no pratica hodomin iha nia moris tomak. Hanesan (Bispo Dom. Virgílio Cadeal do Carmo) encoraga juventude, hateten: “juventude hanesan osan mean ida, iha ema idak-dak nia moris, tan ne’e aproveita didiak idade juventude nian. Nune’e bele sai ema ne’ebe iha personalidade no hamrik iha buat ne’ebe los”. Ikus mai ita bele moris tuir expreção ne’ebe dehan: “husi juventude ba juventude, prepara juventude ba futuro”. Hakotuk hau nia reflexão ne’e ho mensagem sua santidade Bento XVI iha celebração loron mundia paz nia iha dia 1 de janeiro 20112 hateten ba foin sa’e sira katak : “doben foin sa’e sira imi sira ne’e ha’e murak folin boot tebes ba sociedade. Iha susar laran, keta tauk, keta halerik, liuliu keta saran imi an ba dalan ne’ebe sira ne’ebe la lós, ne’ebe dala wain mosu iha imi oin nu’u dalan diak liu atu imi tuir no heta solução ba problema sira be mosu. Keta tauk  hakáas-an, haluhan kole, haluha terus, hatene hili dalan los nian no haraik-an, ho kbiit tomak. Doben foinsa’e sira, ho neon no laran tomak, hakáas-an moris tuir otas foinsa’e nian, moris tuir imi nia mehi no hakaran, moris tuir lala’ok sira ksolok nian, tuir dalan lialós, dalan sira be kmanek no nakonu ho domin. Tuba rai metin, moris tuir dalan jovem nia eh moris ne’ebe riku tebes nakonu ho ksolok.

Related Articles

DEIXE UMA RESPOSTA

Por favor digite seu comentário!
Por favor, digite seu nome aqui

Stay Connected

828FãsCurtir
27SeguidoresSeguir
5,900InscritosInscrever

Latest Articles