FIAR IHA CRISTO DALA IDA DE’IT TOO MATE
Husi: Leonardo Sequeira Mau Falo
Estudante: Universidade Católica Timorense (UCT)
Curso: Comunicação Social
Nú. Contacto: (+670 76361908)
a. INTRODUÇÃO
Se Igreja ne’e ema mak harii nia sei rahun, maibé se Igreja ne’e obra espírito santo nian, Igreja sei hamriik metin (Santo Tertuliano). Hahu escrita simples ida ne’e ho citação husi São Tertuliano nian hodi reflete ninia ema fiar nain sira ninia fe iha Igreja nebé Cristo rasik mak hanesan corpo divino ida, imune ba falibilidade humana, no katak iha força husi Espírito Santo nebé permanece forte no inabalável. Iha ne’e hatudu momoos Igreja ne’e Espírito Santo mak guia no Espirito Santo mak bali. Iha Uma Igreja Católica existe mos ninia povo sarani nebé hakesi ho sacramento sira no ema hirak nebé simu ona sacramento batismo nia fiar iha Cristo dala ida de’it to’o mate. Nune’e Igreja ida nebé harii hosi Espírito Santo mak sei dura no buras ba nafatin. Tanba ne’e escritor sei fahe escrito ne’e ba parte: Introdução, Fenomeno Social kona ba ICC-TL, Fiar Católica ho nia abut, Tanba Sá ICC-TL existe, Conclusão.
b. FENOMENO SOCIAL KONA BA ICC-TL
Iha tempo Quaresma tinan ne’e Sociedade Timorense asiste fenomeno social ida iha Timor hodi sai viral iha media social, fenomeno social ida ne’e ba da-uluk mosu iha público relaciona ho fiar Católica nian hodi hanaran sira ninia an ICC-TL ou (igreja católica carismatico-Timor Leste. Tuir notícias nebé hakerek na’in acesso iha transmissão direita husi Facebook ka media social SAP-News no Smnews ho titulo: existência igreja católica carísmatica-Timor-Leste (ICC-TL). Hosi notícia ne’e mosu reacção pro no contra iha media social iha sociedade Igreja católica Timorense. Grupo ICC-TL (igreja católica carísmatica Timor-Leste) sente contente, sarani balun hirus, balun dehan ne’e contra doutrina Igreja católica, balun hasai liafuan mal-educado, balun dehan ne’e direito ema nian, balun fali dehan ne’e tanba necessidade mak obriga no pior liu membro ICC-TL desfama lider Igreja Católica-Roma no membro governo balun. Ho reação sira ne’e, ita precisa refleta didi’ak hodi haklean fiar iha Jesus Cristo liuhusi ninia Igreja nebé Cristo rasik mak harii ho liafuan Santo Tertuliano nian nebé dehan Se Igreja ne’e ema mak harii nia sei rahun, maibé se Igreja ne’e obra espírito santo nian, Igreja sei hamriik metin.
c. FIAR CATÓLICO HO NIA ABUT
Fiar católica iha Timor Leste define nu’udar parte integrante Igreja Católica Romana, ho liderança espirituál hosi Amu-Papa iha Vaticano. Desde Timor Leste nia independência hosi Indonésia, nação ne’e sai nu’udar nação daruak nebé maioria católico iha mundo, hafoin Vaticano, legado nu’udar ex-colónial portuguesa, quase 99% hosi população timoroan mak Católico. Igreja Católica iha Timor-Leste fahe ba area eclesiástico tolu: Arquidiocese Dili, diocese Baucau no Diocese Maliana. Núncio apostólico ba Timor-Leste simultaneamente núncio ba Malaisia.
Kona ba igreja católica carísmatica-Timor-Leste (ICC-TL), hanesan grupo kiik-oan ida nebé foin mosu depois de visita Sua Santidade Papa Francisco iha tinan kotuk no existência ICC-TL ne’e ema mak harii considera nia sei rahun tanba ho fiar nebé mukit-tebes, fiar nebé la-iha abut no tanba de’it ho fiar materialismo. Nune’e, iha ICC-TL koko hodi harahun fiar Católica nebé sai ona cultura ba sociedade Timorense. Los duni, Sua Santidade Papa Francisco iha ninia homilia iha Tasi-tolu iha loron 10/09/2024 hateten “Cuidado ho Lafaek sira nebé nani besik iha tasi-ibun, sira ne’e sei estraga no sei sobu imi nia cultura”.
Grupo ICC-TL considerado hanesan lafaek loloos no lafaek ida maus nian katak durante iha tinan barak nia laran moris tuir doutrina fiar Igreja Católica-Roma nian, maibé too ikus tanba ho fiar ida materialismo mak obriga no dudu sira hodi koko atu hases-an husi fiar natural nian.
Nudar sarani Católica Timorense, tem que iha principio nebé forte hodi fiar iha aan rasik no halo tuir ética cristã mak bolun ida atu fo sabor no fo naroman ba sociedade ho atitude sira Cristo nian, mak sei hetan moris ne’e wa’in liu tan. Hanesan Jesus Cristo rasik hateten “Na’ok ten mai atu na’ok, atu oho atu harahun de’it . Ha’u mai atu ema hetan moris, hodi hetan moris ne’e wa’in liu tan” (João 10:10). Nune’e, existência Independente Católica Carísmatica Timor-Leste (ICC-TL), hanesan espírito a’at ida, tenta atu harahun ita nia fiar natural.
Fiar tem que manifesta iha ação concreto sira hanesan São Tiago hanorin «Fiar la ho hahalok, fiar ne’e mate liu» (Tiago 2:14-24). Nune’e wainhira koalia kona ba fiar sarani Timor nian, ne’e sai ona custume ida nebé hatoman-an ona ho fiar no hahalok pratica católico nian. Katak sarani Timor nian buka atu alinha sira nia decisão no hahalok loroloron nian ho Maromak nia valor sira no hanorin sira.
d. SE ICC-TL HARII HUSI EMA MAK NIA SEI RAHUN
Se Igreja ne’e ema mak harii nia sei rahun, maibé Igreja ida nebé harii hosi Espírito Santo mak sei dura no buras ba nafatin. Contexto ne’e atu dehan sai ida ba ita nudar fiar sarani Católica. Wainhira koalia kona ba Igreja ne’e propagação fiar nian katak hanorin Jesus Cristo nia hanorin sira no promove fiar sarani, considera nia-an nudar Igreja loos no unico nebé mak Cristo rasik mak harii, no administra sacramento hitu, hanesan batismo no eucaristia nebé considera esssencial ba salvação nian. Jesus Cristo rasik duni sai comerciante sira iha templo laran dehan “Hasai buat hirak ne’e hosi ne’e: keta halo Ha’u Aman nia uma Contrato nian ” (Jo 2:16).
Nune’e, hare fila-fali ba exístência igreja católica carísmatica-Timor-Leste (ICC-TL), sira nia fiar hanesan contrato ida, bainhira contrato remata nia sei rahun no nabeen-rasik, tanba mai ho visão no missão comercio nian.
Loos duni, iha Leí Inan Timor Leste nian nebé ita hanaran Constituição da República Democratica de Timor-Leste, iha artigo 12 fo dalan ba liberdade religião. Maibé obrigatóriamente tem que legalizado hafoin hala’o missão. Oin seluk fali ho exístência ICC-TL. Pior liu tan hafoin hetan atacação hosi Sarani Católica Timorense nian, estrutura ICC-TL, koalia ho prática mal-educado hodi desfama lider Igreja Roma no membro guverno balun. Hahalok ida ne’e, considera contra ona leí C-RDTL iha artigo 36 “Direito ba Ontra no Privasidade”.
Pratica mal-educado ne’e, ha’u hakarak sita matenek nain ida ho naran C.J. Cherryh nia hateten nune’e “Saya paling takut pada orang bodoh, orang bodoh akan melakukan apa saja. Orang yang benar-benar pintar hanya akan melakukan hal-hal yang logis”. Too iha ne’e, ita hatene ona katak membro ICC-TL ne’e mesak ema sira nebé la-logis. katak koalia de’it la-logis tiha ona, sá tan atu haklaken missão igreja católica carísmatica Timor-Leste nian.
e. Conclusão
Husi descrisão ba pontos hirak iha leten atan ha’u sei conclui ho liafuan hirak Pe. Luis Pereira SJ nian wainhira fo hanoin kona ba ICC-TL nia existência nebé ha’u acesso iha https://web.facebook.com/luispereira ho data publicação nian 07 de Abril de 2025 katak
- Buat sa mak ita precisa halo mak tulun fali sira atu fila ba dalan loos. Martin Lutero nia lição hanorin ona ita katak di’ak liu halo critica ba Igreja husi laran, reforma husi laran. Fahe-an mak susar atu halo mudança nebé ita hakarak.
- Se continua ho posição agora, bele mos monu iha “excomunicatio”, suspende husi participação iha Igreja. Suspende de’it tamba laiha hanorin foun, hanorin “copia tomak de’it” Igreja Romana nian. Se mosu hanorin foun no contrario ho Igreja nia hanorin mak bele categoria nu’udar heresia no ida ne’e todan.



