DCAD (Oecusse, 24/05/2025) Sábado ne’e, Arcebispo de Dili S.E Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva preside Santa Missa iha Paróquia São Miguel Arcanjo Padiae hodi fó posse ba Pároco foun Pe. Mariano Neto nudar Pároco iha Paróquia Padiae hodi troca Pároco Sessante Pe. Carlos de Deus. Pe. Carlos de Deus hala’o ninia missão nudar Pároco iha Paróquia Padiae durante tinan 9 nia laran, no ohin termina nia knar nudar Pároco no subtitui hikas husi Pe. Mariano Neto liu husi posse nebé hala’o iha loron ohin.

Iha biban ne’e Arcebispo de Dili S.E Dom Virgílio Cardeal agradece ba Pe. Carlos nebé durante tinan 9 nia laran servi no tau ba sarani sira iha Paróquia São Miguel Arcanjo Padiae.
“Ita halibur hamutuk iha Eucaristia Santa ida ne’e hamutuk ho comunidade sarani sira nia presença hodi marca tan história foun ida ba Paróquia Padiae, ohin Pe. Carlos termina ninia ona ninia kna’ar nudar Pároco e nia servi ona sarani iha Paróquia ida ne’e durante tinan 9 nia laran ita hatene katak Pároco primeiro iha Paróquia ida ne’e, tenik Arcebispo de Dili S.E Dom virgílio Cardeal iha ninia homilia.
Ba Pe. Mariano be foin simu Posse nudar Pároco foun Paróquia São Miguel Arcanjo Padiae Arcebispo Arquidiocese de Dili Dom Virgílio Cardeal husu atu hakasan sai nudar Atoni oan ida hodi lori klamar sira barak liu tan ba Maromak.

“Ohin tomada de posse ba pároco ida laos de’it ita dehan katak evento baibain ida, maibe iha ninia sentido ida nebé klean liu tan; evento ida nebé marca ho fiar. Tan ne’e orsida pároco foun sei hakneak hodi reza credo hamutuk ho ita hotu. Buat nebé nia hala’o tanba nia fiar, nia simu kna’ar ida ne’e hodi servi sarani sira iha rai Padiae.

Ne’e duni, ita hare fila fali ba Leitura oinsa São Paulo haktuir mai ita kona ba Paulo ho Barnabe nebé decide hodi visita maun-alin sira nebé simu tiha ona batismo atu hametin sira nia fiar. Tan Paulo Mesak de’it nia hili tan Timotio, maibe ikus mai sarani sira ladun contente ho Timotio tanba nia laos ema Judeu! Tanba ne’e sira husu ba Paulo atu nia bele simu circuncisão atu nuen’e nia bele halao kna’ar didiak. Nune’e Paulo simu sira nia proposta husu ba Timotio atu halo duni circuncisão atu nune’e nia bele serviço diak hodi fó an tomak ba povo. Tanba ne’e mak Paulo dehan; “hanesan Apóstolo nia temque halo-an hanesan ema Judeu atu nia bele hala’o kna’ar sira barak liu tan ba Maromak-halo buat hotu-hotu tanba Evangelho”.
Hanesan ne’e mos ha’u hakarak atu dehan; liu-liu ba iha Amo Mariano hanesan Paulo dehan ba Timotio, ha’u mos dehan ba ita boot nudar pároco foun aprende husi buat nebé Paulo halo ba Timotio- amo Mariano hakasan ba sai ema Atoni oan ida mak bele servi didiak Oe-Cusse oan sira. Buat hotu ó halo laos atu foti an maibe hanesan Paulo dehan atu manan klamar. Buat hotu nebé amo sei halo laos deit atu aprende deit Baikenu, maibe halo oinsa mak bele besik liu tan ba labarik sira, foinsae sira, família sira, katuas ferik sira tanba buat ida deit “EVANGELHO”. Buat hotu bele halo, maibe buat principal liu mak atu manan klamar ba Maromak, atu lori klamar barak liu tan ba Maromak. Ida ne’e mak kna’ar ba amo, laos deit ba amo mesak maibe amo sira hotu. Tanba ne’e ba Amo Mariano halo-an sai hanesan Atoni oan ida atu bele servi hodi lori klamar sira besik liu tan ba Maromak, tenik Arcebispo de Dili.
Liu tan ne’e Dom Virgilio Cardeal hateten, Oe-cusse ita hatene katak odamatan fiar nian. Nee duni Oe-Cusse temque sai nafatin sinal ida especial.
“Ha’u hatene katak autoridade sira hakasan hela hamutuk ho Oe-Cusse oan sira atu conserva cultura, tradição, valor fiar nebé desde uluk beiala sira simu to’o agora ita continua lori ba oin. Ida ne’e mak exige ita nia lao hamutuk ho sarani sira hanesan Espírito Sinodal ninian atu lao hamutuk iha missão ida ne’e atu ita bele haburas liu tan fiar sarani nian iha Paróquia ida ne’e.”

Ikus liu Arcebispo de Dili nafatin fo hanoin ba sarani sira Padiae atu serviço hamutuk ho Pároco hodi lori liu tan klamar barak ba Maromak.
“Papa ida iha nia missa iha Roma apresenta dehan hau mai nudar atan ida atu servi. Ida ne’e mak dehan ita lao tuir Cristo nebé iha cruz. Tanba ne’e mak ohin ita dehan katak poder pároco nian ne’e laos poder mundo ninian, maibe poder atu servi. Ita nia poder mak Cristo nebé iha cruz nudar atan mai atu servi. Tanba ne’e sarani sira precisa lao hamutuk ho imi nia pároco hodi sai família ida de’it “sarani paróquia Padiae”.



