Amo-Papa Misericordia nian
Andrea Tornielli
«Maromak nia Misericordia mak ita-nia libertação no ita-nia ksolok. Ita moris ho Misericórdia no ita labele husik ita-an sem Misericordia: ne’e mak anin nebé halo ita bele dada iis. Ita ki’ak liu atu tau condição sira, ita precisa perdua, tanba ita precisa hetan perdão.” Se iha mensagem ida nebé liu fali sira seluk caracteriza ona ho pontificado Francisco nian no buat nebé destinado atu hela nafatin, ne’e mak Misericordia ida. Amo-Papa husik ita derrepente ohin dadeer, hafoin fó nia benção ikus Urbi et Obi nian iha Loron Pascoa nian hosi Basílica São Pedro nian, hafoin nia halo esforço ikus liu ona. Iha ema lubun nia le’et, hodi haraik benção no comprimenta.
Pontífice Argentino dahuluk iha história Igreja nian aborda questão barak, liuliu atenção ba ema ki’ak sira, no nia hare sira hanesan maun-alin, cuidado ba ita-nia uma comum, no dehan “lae” no incondicional ba funu. Maibé ninia mensagem husi nia fuan, nebé com certeza halo impacto boot liu, mak bolu nia nudar evangelico ba Misericordia. Ba Maromak nia proximidade no ternura ba sira nebé reconhece sira nia-an precisa liu nia tulun. Misericordia nu’udar “anin nebé ita dada”, katak buat nebé ita precisa liu, sem ida-ne’e imposivel atu moris.
Pontificado Jorge Mario Bergoglio nia moris tomak iha bandeira mensagem ida-ne’e nia okos, nebé sai cristão nia fuan. Desde Angelos dahuluk nebé resita iha loron 17 fulan-Março tinan 2013 hosi janela apartamento papal nebá nian nebé nia sei nunca hela, Francisco ko’alia ona kona-ba centralidade Misericordia nian, hodi hanoin hikas liafuan sira nebé ko’alia ba nia hosi katuas ida nebé mai confessa wainhira nia foin sai bispo auxiliár Buenos Aires nian: “Na’i perdua buat hotu, Na’i la perdua buat hotu, mundo la fó perdua ba buat hotu. Sei la existe.”
Amo-Papa nebé mai “husi mundo nia rohan” la lori mudança ba hanorin sira husi tradição sarani ho tinan rihun rua liu ba, maibé hodi lori fali Misericordia ba centro iha ninia hanorin ho modo foun, nia muda percepção nebé ema barak iha kona-ba Kreda. Nia fó sasin kona-ba face inan ou oin inan nian husi Kreda ida nebé hakru’uk ba sira nebé hetan kanek no liuliu sira nebé hetan kanek tanba sala. Kreda ida nebé hakat dahuluk ba ema sala-na’in sira, hanesan mós Jesus halo iha Jericó, hodi convida Zaqueu nebé apresenta-an no hakarak ba iha nia uma, sem husu buat ida ba nia, sem precondição sira. No tanba nia sente ema hare no hadomi nia iha dalan ida-ne’e ba dahuluk mak Zaqueu nebé reconhece nia-an nu’udar ema sala-na’in, hetan iha Nazaré ida nia matan-been sai impulso atu converte ou hakribit salan.
Ema barak, iha tinan rihun rua liubá, hetan escândalo wainhira sira hare Mestre tama iha cobrador imposto Jericó nia uma. Ema barak mak hetan escândalo iha tinan hirak ikus ne’e tanba gesto sira acolhimento nian no proximidade nian hosi Pontífice Argentino ba categoria hotu-hotu hosi ema sira, liuliu sira nebé “la apresentavel” no ema sala-na’in sira. Iha ninia homilia dahuluk iha misa ida ho povu, iha Igreja Santa Anna iha Vaticano, Francisco dehan: “Ita na’in hira karik merece hetan condenação! No ida-ne’e sei loos mós. Maibé Nia perdua! Hanesan? Ho Misericordia nebé la hamoos sala: Maromak nia perdão de’it mak hamoos nia, enquanto Misericordia hakat liu Nia hanesan lalehan, nune’e ita barak hateke ba lalehan, fitun sira, maibé wainhira loro-matan mosu iha dadeer, ho naroman barak, fitun sira labele hare. Ida-ne’e mak Maromak nia Misericordia: naroman boot ida domin nian, laran-sadia nian, tanba Maromak la perdua ho decreto ida, maibé ho carinho ida.”
Durante tinan sira iha ninia pontificado, Pedro nia susesór ba dala 266 hatudu ona Kreda ida ho nia oin nebé besik, nebé bele sai sasin ternura no compaixão, hodi simu no hakuak ema hotu, maski ho custo atu halai ho risco sira no sem preocupação ho reação sira hosi ema sira nebé hanoin loos. “Ha’u prefere Igreja ida nebé kanek, kanek no fo’er tanba nia sai iha dalan sira,” Francisco hakerek iha “Evangelii Gaudium”, mapa dalan nian hosi nia pontificado, “do que Igreja ida nebé moras tanba taka no tanba conforto atu kaer metin ba nia certeza rasik.” Kreda ida nebé la confia iha habilidade humana sira, iha protagonismo influenciador sira-nian nebé refere de’it ba sira-nia an rasik no iha estrategia sira marketing religioso nian, maibé halo-an sai transparente atu fó-hatene oin Misericordia nian husi Nia nebé harii nia Igreja no mantem nia moris, maski buat hotu, durante tinan rihun rua.
Ne’e mak oin no hakuak nebé ema barak reconhece iha Bispo tuan Roma nian nebé mai hosi Argentina, nebé hahú nia pontificado hodi bá reza ba migrante sira nebé mate iha tasi iha Lampedusa, no remata ida-ne’e ho imobilizado iha cadeira-roda, hodi gasta nia-an to’o momento ikus hodi fó sasin ba mundo Misericordia nian nebé besik iha Maromak nia hakuak no laran-metin ba nia criatura sira hotu.



